Opasne i štetne materije u zemljištu i vodi za navodnjavanje

OPASNE I ŠTETNE MATERIJE U ZEMLJIŠTU I VODI ZA NAVODNJAVANJE

 

                  U našoj zemlji, maksimalno dozvoljene količine opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje koje mogu da oštete ili promene proizvodnu sposobnost (plodnost) poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje, koje dolaze ispuštanjem iz fabrika, izlivanjem deponija, nepravilnom upotrebom mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja definisane su Pravilnikom o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama njihovog ispitivanja (Sl. glasnik RS, br. 23/94). Opasne materije, u smislu ovog pravilnika su: kadmijum, olovo, živa, arsen, hrom, nikl i fluor, a štetne materije su: bakar, cink i bor.

 

Tabela br. 1. Maksimalno dozvoljena količina opasnih i štetnih materija:

 

Red.
br.

Hemijski elementi

MDK u zemljištu
mg/kg zemlje

MDK u vodi
mg/lit. vode

1

Kadmijum

do 3

do 0,01

2

Olovo

do 100

do 0,1

3

Živa

do 2

do 0,001

4

Arsen

do 25

do 0,05

5

Hrom

do 100

do 0,5

6

Nikl

do 50

do 0,1

7

Fluor

do 300

do 1,5

8

Bakar

do 100

do 0,1

9

Cink

do 300

do 1,0

10

Bor

do 50

do 1,0

 

                Teški metali u zemljištu mogu da budu prirodnog (geološkog) ili antropogenog (usled aktivnosti čoveka) porekla. Teški metali u zemljištu vode poreklo od  raspadnutih stena i minerala na kojima se formira zemljište (matični supstrat), a koji u svom sastavu sadrže i teške metale najčešće: Ni, Pb, Al, Cr. Prirodni sadržaj teških metala u zemljištu je geohemijskog porekla i najčešće je toliko mali da nema značajnijeg uticaja na zagađivanje agroekosistema.   Glavni izvor teških metala u poljoprivrednom zemljištu je primena agrohemikalija, u prvom redu mineralnih i organskih đubriva. Mineralna đubriva, u prvom redu fosforna, mogu da budu izvor teških metala u zemljištu, posebno ako se ova đubriva proizvode od sirovih fosfata koji mogu da sadrže veću količinu teških metala. Na ovaj način u zemljište dospevaju Cd, Ni. Pojedini teški metali dospevaju u zemljište primenom hemijskih sredstava za zaštitu biljaka. Pre pojave sintetičkih organskih preparata, korišćeni su preparati koji su sadržali As, Hg, Pb ... 

 

                Zakonskom regulativom takođe su propisane maksimalno dozvoljene koncentracije teških metala u đubrivima, pomoćnim materijama za zemljište i pomoćnim sredstvima za bilje (Službeni list RS, 2009).

Tabela 2. Maksimalno dozvoljene koncentracije teških metala u đubrivima, pomoćnim materijama za zemljište i pomoćnim sredstvima za bilje (mg /kg) (Službeni list RS, 2009)

Red.
br.

Metal

Đubriva *

Đubriva sa više od 5 % P2O5

Supstrati

1

Olovo

100

100

50

2

Kadmijum

3

75 mg /kg P2O5

1

3

Hrom

100

2500

70

4

Nikl

100

100

70

5

Živa

1

1

0,5

* Đubriva, pomoćne materije za zemljište i pomošnim sredstvima za bilje, izuzeta mineralna đubriva sa više od 5 % P2O5

                 Globalno, uzrok povećanom sadržaju teških metala u nekim zemljištima  može biti i veliki broj industrijskih postrojenja za preradu metala, koji zagađuju vazduh teškim metalima, i koji u vidu kiše, gasova i čađi atmosferskom dispozicijom dospevaju na površinu zemljišta. Sagorevanje fosilnih goriva (ugalj, nafta) u termoelektranama, industriji, domaćinstvima takođe značajno doprinosi zagađivanju životne sredine teškim metalima.  Dugotrajna primena fungicida na bazi bakra takođe doprinosi povećanju koncentracije bakra u zemljištu.  

 

                 Prilikom procene da li je neko zemljište zagađeno opasnim i štetnim materija ili ne, važnu smernicu predstavljaju granične vrednosti za maksimalno dozvoljene koncentracije opasnih i štetnih materija u zemljištu. Najčešće se maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) teških metala u standardima za kvalitet zemljišta odnose na tzv. ukupni sadržaj metala, odnosno na koncentracije dobijene razaranjem zemljišta jakim mineralnim kiselinama.

 

                 Na rastvorljivost i pristupačnost mikroelemenata i teških metala u zemljištu, u najvećoj meri, utiče pH reakcija zemljišta, sadržaj organske materije, mehanički sastav zemljišta (udeo frakcije gline), zatim sadržaj kalcijum karbonata i pristupačnog fosfora u zemljištu.